b0072608

Veoma je mali procenat ljudi koji nikad nisu čuli za hormon koji se zove inzulin, ali veoma je mali broj ljudi koji razumiju i shvataju značaj ovog moćnog hormona. Inzulin predstavlja mač sa dvije oštrice, jer pored toga što može biti veoma koristan, može praviti i velike probleme. Njegovu ulogu regulisanja šećera u krvi skoro svi znaju te kako se luči u tijelu. Ove informacije možete naći u svim medijima i knjigama biologije za peti razred. Neke druge stvari su malo manje poznate, ali veoma bitne po Vaše zdravlje kao recimo,

Inzulinska otpornost i inzulinska osjetljivost…

Veoma je bitno naglasiti da inzulin reguliše veliki broj procesa u organizmu, on koristi kao most za prenošenje određenih supstanci i nutrijenata u i iz ćelija, bez njega neke stvari jednostavno ne funkcionišu i nema prometa određenih tvari. Količina izlučenog inzulina je određena količinom šećera u krvi, odnosno koliko je visok glikemijski indeks hrane koju smo pojeli. Ovo je mehanizam adaptacije tijela koji ima za cilj da vrati nivo šećera u krvi u normalno stanje.

Šta znači inzulinska otpornost?

Inzulin koji se izluči u krv se treba raspodijeliti po organizmu po potrebi, kada inzulin dođe na mjesto gdje treba da uradi svoj posao, on se hvata na receptore inzulina koji ga u principu aktiviraju, da može raditi određenu ulogu. Kada ljudi često jedu slatko, odnosno hranu visokog glikemijskog indeksa, receptori inzulina postaju sve otporniji na stalne nalete inzulina.

Zašto je to problem?

Postoji mnogo posljedica koje proizilaze iz ovoga, npr: povećana glad, povećana šansa za srčane bolesti, povećanje masnih naslaga, povećano zadržavanje vode, povećan kortizol i mnoge druge posljedice. Pored navedenih, bitno je naglasiti da inzulinska otpornost dovodi do stvaranja velikih količina masnih naslaga (debljanja) što za sobom povlači druge zdravstvene probleme. Ista praksa jedenja hrane visokog glikemijskog indeksa i slatkiša u kombinaciji sa inzulinskom otpornošću vodi u dijabetes usljed iscrpljenosti pankreasa zbog konstantnog izlučivanja inzulina.

Šta je onda inzulinska osjetljivost?

To bi ustvari bilo suprotno od otpornosti, odnosno, visoka osjetljivost receptora inzulina. Osjetljivost je veoma bitna ako nam je u cilju topljenje masti, ili izgradnja mišića, jer inzulin provodi hranjive materije u ćelije. Srećom, može se u velikoj mjeri uticati na porast osjetljjivosti receptora, tako što iz ishrane izbacimo sve visoko glikemijske namirnice, pored toga redovna fizička aktivnost i različiti dodaci ishrani mogu pomoći povećanju inzulinske osjetljivosti, odnosno, smanjenju inzulinske otpornosti.

Povećanje inzulinske osjetljivosti utiče pozitivno i na druge stvari, kao sto su: povećana potršnja masti i (za one kojima je bitno) smanjen LDL holesterol, a povećan HDL, zatim povećan nivo Glutationa (prirodnog tjelesnog antioksidanta), povećani hormoni IGF-1 i testosteron…uglavnom sve pozitivno 🙂

Nadam se da Vam je ovaj mali uvid u način ishrane i uticaj na inzulin bacio malo svjetla na neke stvari koje se baš i ne spominju često u popularnim medijima.

 

BTC Džemo

Podijeli ako ti se sviđa